Dobro dosli i uzivajte !

Dobro dosli i uzivajte ! Blog Slike grada Vaši linkovi O stranici

SREBRENIK.

 http://smscity.com/?rid=884362

Srebrenik je grad i opština u sjevernoistočnoj Bosni i Hercegovini. On je administrativni dio Tuzlanskog kantona i Federacije BiH. Grad je lociran sjvernoistočno od Tuzle.

U 1991.godini opština srebrenik je imala 40.882 stanovnika od kojih 30.552 bošnjaka(74,8%), 5,326 srba(13,0%), hrvata 2.761(6,8%) i 2,200 ostalih(5,4%).

 

Dalje o Srebreniku

Veličina općine je 248 km2. Sredinom teritorije teče rijeka Tinja u dužini od oko 20 kilometara. Uz rijeku Tinju prolazi magistralni put Tuzla-Orašje i željeznička pruga normalnog kolosijeka Brčko-Tuzla, te magistralni put Županja-Tuzla-Sarajevo. S općinom Srebrenik graniče općine Tuzla, Lukavac, Gračanica, Gradačac te Distrikt Brčko.Istočnim dijelom općine proteže se planina Majevica, čiji najviši vrh iznosi 917 metara. Općina spada u brdsko poljoprivredni rejon. Klima je umjereno kontinetalna sa naglašenim godišnjim varijacijama temperature i padavina. Rijeka Tinja i njeni pritoci bujičnog su karaktera. U vrijeme jačih padavina dolazi do poplava poljoprivrednog zemljišta i objekata uz rijeku i pritoke.Karakteristike terena koje zauzima općina su složena geološka građa i tektonski sklop, što ima za posljedicu pojavu erozije i klizišta.

Srebrenik na mapi BiH

Generalne informacije

Etnicitet većina bošnjaka
Površina 248 km2
Populacija 47.938 iz 1998
Koordinate
Pozivni broj
00385 35
Gradonačelnik Osman Suljagic
Web stranica
http://www.srebrenik.tk
Nogometni klub
NK Gradina



 

 

Prirodna bogatstva

Općina Srebrenik se nalazi u području unutarnjih Dinarida. Bez obzira na to, što se u Tuzlanskom kantonu, tj. u neposrednoj blizini, nalaze velika ležišta lignita, mrkog uglja, kamene soli, cementnog lapara, gline i drugih mineralnih sirovina na području Općine Srebrenik se ne nalaze značajniji mineralni resursi. Registrovane su pojave arsenovih ruda, nikla i kobalta, kamenog uglja, glina i industrijskog kamena.Od istraženih mineralnih sirovina za eksploataciju je interesantan krečnjak, čije rezerve iznose oko 52 miliona tona. Na temelju nepotpunih istraživanja procjenjuju se rezerve kamenog uglja na 1,933 miliona tona. Ove rezerve su interesantne sa stanovišta kvalitete i debljine sloja, ali bi uslovi eksploatacije zbog nagnutog terena bili veoma teški.Prilikom planiranja uređenja prostora treba imati u vidu da bi u dogledno vrijeme moglo doći do eksploatacije uglja i gline.


View my Classified Ads

Free Classifieds by Bravenet.com

ISTORIJA GRADA

Srebrenik se u istoriji prvi put pominje godine 1333. Prvi pisani dokument o postojanju ovog drevnog grada jeste povelja Stjepana II Kotromanica kojom on, kao bosanski ban, Dubrovackoj republici ustupa Ston i Rat - otvarajuci trgovinske puteve Dubrovnika sa Bosnom. U to vrijeme Srebrenik je bio i prijestolnica srednjevjekovne Bosne kojom su vladali Kotromanici, utemeljivsi njene najprostranije granice. Bosna se tada prostirala od Save na sjeveru, Zadra i Knina na zapadu i Herceg Novog na jugoistoku.

Ugarski kralj Matija Korvin u oktobru 1464 prodire sa vojskom u sjeveroistocnu Bosnu i zauzima Srebrenik. Od osvojenih krajeva formira Srebrenicku banovinu, koju uredjuje po strogim vojnickim principima. Za zapovjednika Banovine postavlja hrvatskog velikasa Nikolu Ilockog.

O zauzimanju Srebrenika od strane Turaka postoje dvije istorijske verzije: po prvoj Srebrenik je osvojen 1512.godine, zajedno sa Teocakom. Druga je verzija da je 1521 bosanski sandzakbeg Feriz-beg zauzeo Srebrenik, Sokol i Tesanj. Interesantno je narodno predanje o zauzimanju Srebrenika od strane Turaka. Kako je turska vojska bila brojcano nadmocna, branitelji Srebrenika su u toku noci napustili grad, potkovavsi konje naopako da bi prikrili tragove svog povlacenja. Zbog tragova kopita Turci su mislili da je gradu stigla pomoc i dugo su oklijevali da ga pokusaju zauzeti. Nema pouzdanih podataka o tome kada je sagradjena srebrenicka tvrdjava, ali je posve sigurno da su je sagradili Madjari za vrijeme njihove vladavine u Bosni. Dogradjivali su je Turci, o cemu svjedoci dogradjena dzamija koja je sluzila za potrebe posade, odnosno turskih askera.

U periodu poslije Turaka Srebrenik je bio u izvjesnoj istorijskoj zaledjini, tako da nema puno svjedocenja o gradu u periodu Austro-Ugarske vladavine niti Kraljevine Jugoslavije.

Ponovno istorijsko budjenje Srebrenik dozivljava u periodu poslije II svjetskog rata. Gradnja pruge Brcko-Banovici i putne dionice Zupanja-Sarajevo-Opuzen daje Srebreniku impuls napretka i ozivljavanja.